Što je Bitcoin rudarenje?
Bitcoin transakcije i stvaranje (tj. “rudarenje”) novih Bitcoina (BTC) potvrđuju se kroz proces koji nazivamo rudarenjem. Taj proces koristi softverske aplikacije koje rade na posebno dizajniranom hardveru. Rudari širom svijeta povezuju svoje uređaje u peer-to-peer mrežu.
Zajedno održavaju Bitcoin knjigu transakcija tako što osiguravaju da se odobravaju samo valjane transakcije. To znači da je svaka transakcija jedinstvena i da nitko ne može potrošiti isti Bitcoin dvaput kopiranjem digitalnog koda.
Kako funkcionira Bitcoin rudare
Kao što zlatari koriste alate za iskopavanje zlata, Bitcoin rudari trebaju dvije stvari: rudarski hardver i energiju. Rudari su vlasnici računala koji mreži kriptovalute temeljene na Proof-of-Work principu, poput Bitcoina, doprinose računalnom snagom i energijom.
Rudarenje se sastoji od rješavanja kompleksnih matematičkih zadataka. Rudarska računala (tzv. čvorovi) prikupljaju i grupiraju transakcije iz zadnjih deset minuta (Bitcoinov fiksni “block time”) u blokove. Tada se natječu u rješavanju kriptografskog zadatka kako bi prvi validirali novi blok za blockchain.
Evo kako to ide: Transakcije pokreću otvaranje bloka. Informacije o transakciji unose se u blok, koji se zatim zatvara i generira hash broj s kodiranim detaljima transakcije. Svaki novi blok uključuje podatke iz prethodnog, stvarajući lanac koji se ne može mijenjati ni manipulirati, čime se sprječava višestruko trošenje iste valute.
U Bitcoinovom Proof-of-Work sustavu, rudarska računala moraju dokazati da su uložila energiju kako bi validirala blok – tako se potvrđuje da je sve u redu.
Samo jedan rudar može prvi pronaći točno rješenje zadatka. Rješenje se zatim šalje cijeloj mreži i ostali čvorovi provjeravaju njegovu ispravnost. Ako sve štima, novi blok se dodaje u blockchain i proces kreće ispočetka.
Nagrade za blokove
Kako se rudari sve više Bitcoina, kriptografski zadaci postaju sve složeniji. To znači da rudari moraju povećavati računalnu snagu kako bi nastavili zarađivati isti broj Bitcoina rješavanjem zadataka.
Cilj svakog rudara u mreži je prvi pronaći rješenje. Onaj tko uspije, dobiva određenu količinu novoizrudarenih Bitcoina – to se zove nagrada za blok.
Nagrade za blokove prepolovljuju se svakih 210.000 blokova, u događaju koji se naziva Bitcoin Halving. Posljednji Halving bio je u travnju 2024., a Bitpanda ga je prenosila uživo – pogledaj najzanimljivije trenutke ovdje.
Nagrade su ključne jer potiču sudjelovanje i održavanje mreže. Bez sustava provjere i nagrada, blockchain tehnologija kakvu poznajemo ne bi funkcionirala.
Rudarenje i sigurnost
Mehanizam rješavanja zadataka štiti Bitcoin mrežu od napada. Ako bi netko želio izmijeniti povijest transakcija, morao bi preuzeti najmanje 51% računalne snage cijele mreže – to se zove 51% napad.
Takav pokušaj bio bi izuzetno skup i gotovo uzaludan jer je starije transakcije vrlo teško promijeniti – što je transakcija starija, to je sigurnija.
Težina rudarenja
Težina rudarenja označava složenost matematičkog zadatka potrebnog za stvaranje novog bloka. Ovisno o broju rudara u mreži, ta se težina može povećati ili smanjiti. Povećana težina potrebna je za održavanje fiksnog vremena stvaranja blokova – kod Bitcoina to je oko deset minuta.
Koliko Bitcoina se može izrudariti?
Bitcoin protokol određuje da ih nikada neće biti više od 21.000.000. To znači da je ponuda ograničena i fiksna, što Bitcoinu može dodati vrijednost zbog oskudnosti.
Kad se izrudari svih 21 milijun, rudari više neće dobivati nove Bitcoine, već će ih nagrađivati dio transakcijskih naknada korisnika mreže.
Do svibnja 2025. izrudareno je oko 19,8 milijuna Bitcoina. Očekuje se da će posljednji biti izrudaren oko 2140. godine.
Što je pre-minana kriptovaluta?
Dok Bitcoin nove jedinice pušta u optjecaj kroz rudarenje, neke kriptovalute – poput Ripplea, Cardana i Stellara – su pre-minane. To znači da je dio tokena stvoren i podijeljen prije službenog lansiranja projekta.
Najčešće se pre-minani tokeni raspoređuju među ICO ulagače, developere i članove tima. U tom kontekstu, dijeljenje tokena članovima tima može služiti kao poticaj zaposlenicima i ranim korisnicima.
Što su rudarski bazeni (mining pools)?
Kako bi povećali šanse za nagradu, rudari često udružuju računalne resurse u tzv. rudarske bazene. Tako zajedno traže rješenja i dijele nagrade prema doprinosu snage svakog sudionika. Što više snage uneseš – veće su ti šanse za zaradu.
Kako rudarenje utječe na okoliš?
Procjene kažu da je rudarenje kriptovaluta 2022. godine potrošilo 90 teravatsati struje – što ga čini jednom od najenergetski zahtjevnijih aktivnosti u digitalnoj tehnologiji.
Unatoč sve većoj upotrebi obnovljivih izvora, mreža i dalje ovisi o fosilnim gorivima. Visoka potrošnja energije otvara pitanja održivosti i utjecaja na klimu.
Zato se istražuju alternativni pristupi – poput Proof of Stake mehanizma konsenzusa – koji znatno smanjuju energetsku potrošnju. Ovi pomaci ključni su za smanjenje ekološkog otiska i održiviju budućnost rudarenja.
Što sve utječe na rudarenje?
Profitabilnost rudarenja ovisi o cijeni opreme i struje, ali i o tržištu – posebno o cijeni same kriptovalute.
Skuplja oprema i visoki računi smanjuju zaradu. Ako cijena Bitcoina raste, rudarenje postaje isplativije. Ako pada – pritisak na rudare raste.
Težina rudarenja raste s ukupnom snagom mreže, pa postaje sve izazovnije i skuplje. Na rudarenje utječu i regulativa i tehnološki napredak, pa rudari stalno moraju pratiti tržište i prilagođavati strategije.
Budućnost Bitcoin rudarenja
Rudarenje se nalazi na prekretnici. S rastom interesa za kriptovalute, raste i svijest o važnosti i složenosti rudarenja.
Tehnološke inovacije – poput učinkovitijeg hardvera i prelaska na obnovljive izvore – mogu pomoći u rješavanju ekoloških problema. Regulativa također sve više oblikuje okruženje, postavljajući nove standarde održivosti.
Uz to, razvoj novih blockchain protokola može donijeti manje energetski zahtjevne modele rada. Sve to može promijeniti ne samo način rudarenja, nego i njegovu ulogu u svijetu kriptovaluta.